Ljekarne u Hrvatskoj – je li veličina važna za profitabilnost?
19. travnja 2023.Predaja GFI do 30.04. – izbjegnite ovu uobičajenu veliku grešku
25. travnja 2023.Nelikvidnost u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj je poprimila dramatične razmjere, a iz cash flowa veledrogerija vidimo kako se „sanacije“ sustava, tj. bulk zaostalih plaćanja od strane države provode prosječno svake 3 godine. Stanje se tijekom pandemije značajno i pogoršalo.
Znamo već da veledrogerije koriste svoju tržišnu snagu i da prevaljuju sav teret produljene naplate na dobavljače (o tome više ovdje: https://creditanalyst.eu/medika-medical-intertrade-oktal-pharma-phoenix-farmacija-weak-liquidity-and-high-refinancing-risks-limit-pharma-distributors-credit-ratings/).
Ali što je s ljekarnama? Doprinose li one nelikvidnosti sustava? Ponašaju li se ljekarne oportunistički?
Prvo je potrebno definirati što bi se smatralo doprinosom nelikvidnosti sustava.
Ljekarne u pravilu imaju dugu naplatu potraživanja, prije svega zbog dugih rokova plaćanja od strane države. Na uzorku od 38 ljekarni različitih veličina, median naplata je 77 dana. S druge strane median plaćanje dobavljačima je 94 dana.
Oportunističkim ponašanjem bismo mogli smatrati sva plaćanja dobavljačima koja premašuju trajanje naplate od kupaca, ali uz toleranciju od 10 dana u smislu da su payables > receivables za max. 10 dana. Sve više od toga je neprihvatljivo. (Zapravo bilo bi prihvatljivo kada bi sustav funkcionirao i plaćanja dobavljačima bila u skladu sa zakonskih 60 dana).
Tako bi kad pričamo o radnom kapitalu, ljekarne trebale na svoj teret financirati samo zalihe (prosječno 40-tak dana) umanjeno za max 10 dana tolerancije.
Što kažu podaci?
Pola uzorka (19 ljekarni) prevaljuje teret duge naplate na dobavljače!
Tko je među njima?
* 41% malih ljekarni iz uzorka (promet < EUR 10m) – vjerojatnije je da nije riječ o oportunističkom ponašanju već nemogućnosti financiranja radnog kapitala drugačije zbog otežanog pristupa financiranju.
* 63% velikih ljekarni iz uzorka (promet > EUR 10m)
Tko je među velikima?
Intuicija vam vjerojatno govori da se prvenstveno radi o ljekarnama u gradskom i županijskom vlasništvu.
I bili biste u – krivu!
Sve velike ljekarne dolaze iz privatnog sektora, često u vlasništvu veledrogerija i farmaceutskih kompanija. Doduše, sigurno tu postoje elementi internog financiranja tako da nije sve nužno oportunističko ponašanje.
Što je s gradskim i županijskim ljekarnama?
Svih 5 velikih iz uzorka financiraju radni kapital na teret svog poslovanja, a pritom nemaju povlašteni status po pitanju naplate od države.
Ljekarnički segment je heterogen u načinima financiranja pa tako i u navikama plaćanja. Ako ste izloženi ljekarnama, veledrogerijama ili farmaceutskim kompanijama bilo da s njima poslujete ili ste jedna od karika u lancu, upravljanje radnim kapitalom je ključno za cash flow planning. Možda ostavljate novac na stolu ne znajući za to.
CreditAnalyst.eu helps CEOs and CFOs improve their company’s cash flow through advanced financial statements analyses.
