MOŽEMO LI VJEROVATI TRADICIONALNIM FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA? AKO NE MOŽEMO, ŠTO MOŽEMO NAPRAVITI?

U većini stručnih knjiga o financijama ćete naići na ove financijske pokazatelje:

• Koef. tekuće likvidnosti (Current ratio)
• Koef. ubrzane likvidnosti (Quick ratio)
• Koef. trenutne likvidnosti (Cash ratio)
• Koef fin. stabilnosti
• Stupanj samofinanciranja (Equity ratio)
• Pokazatelji ekonomičnosti
• Neto profitna marža
• Koef. obrtaja ukupne imovine
• Povrati na ulaganja – ROA, ROE

Ove pokazatelje ćete naći i kod mnogih Linkedin gurua na famoznim cheat sheetovima!

(Kad su tamo, onda mora da valjaju? ????)

Banka u kojoj sam radio u inozemstvu nije u svojim modelima imala niti jedan od ovih pokazatelja.

Ni u fin. modelu za analizu izvještaja, niti u rejting modelu.

Isto vrijedi i za druge velike globalne banke čije sam fin. modele i rejting metodologije imao prilike vidjeti.

Znači – ništa, nula, niente, nada, nix ????

Zašto je to tako, ako u gomili stručnih knjiga stoje baš ovi pokazatelji?

1) Te knjige uglavnom pišu profesori čiji je doticaj s praksom vrlo slab. (Ovo vrijedi očito i za Linkedin gurue.)

Knjige su najčešće pisane u nekim drugim vremenima i referiraju se na velike, globalne, stabilne i listane kompanije.

U tim knjigama sigurno kao case study niste naišli na lokalni lanac ljekarni, pekara ili srednje veliku građevinsku firmu, već su tamo Apple, Coca-Cola i sl.

2) Kvaliteta ovih pokazatelja je vrlo, vrlo niska.

Ne kažem da nemaju baš nikakvu vrijednost, ali je vrlo mala.

Imam toliki broj primjera iz prakse u kojima su sugerirali suprotno od onog što je stvarno bilo.

• Prema Equity ratiu McDonalds je insolventan, jer ima negativan kapital od čak 6 mlrd. $!
• Kod 4 najveća bankrota u Hrvatskoj u 2022. su kompanije u 2021. imale zadovoljavajuće pokazatelje „likvidnosti“ (current i quick ratio), ali su eto svi redom propali. Alternativne metrike su govorile nešto drugo.
• Poveći broj zvučnih bankrota je imalo sasvim solidne neto marže, da bi samo 6 mjeseci poslije stavili ključ u bravu.

Ključni problemi:

1. Dio ovih pokazatelja je metodološki neispravan
2. Niti jedan se ne veže na cash flow i stvarnu likvidnost
3. Dio problema leži i u nesavršenosti fin. izvještaja
4. Ušminkavanje rezultata od strane kompanija, što daje iskrivljene rezultate, a to vodi do krivih zaključaka i skupih pogrešnih odluka.

Što napraviti ako ovim pokazateljima ne možemo vjerovati?

Možemo gledati one pokazatelje koji pružaju stvarni insight u poslovanje poduzeća.

Za to trebamo razumjeti poslovni model i što se krije iza svake brojke da bismo ih stavili u ispravan kontekst.

Brojke same po sebi nemaju neki smisao, mi im ga moramo dati.

No najvažniji zadatak, i odgovornost, je dati im ne bilo kakav smisao, već – ispravan smisao.

Tek onda će priča koju kreiramo držati vodu.

________

Biti CEO, CFO, raditi kao analitičar u banci ili kontrolingu u poduzeću zahtijeva razumijevanje fin. izvještaja.

I to ne samo na način na koji ih vi u vašoj ulozi gledate, nego kako ih gleda i onaj s druge strane.

Ako ste kontroler i ne razumijete bankara, teško ćete razumjeti njegove stavove, i obrnuto.

Isplati se uložiti u razumijevanje drugih.

________

CreditAnalyst(.eu) – Improving your company’s cash flow.

Credit Risk Management • Cash Flow Controlling • Odnosi s bankama • Financijsko planiranje