[ČESTA ZABLUDA] „Banke nas prate, znači da smo dobri.“

Nažalost, previše sam puta čuo ovu rečenicu iz naslova, i to baš iz onih poduzeća koja ne stoje najbolje. Kako onda dobivaju kredite?

Nije da u bankama samo vrhunske kompanije dobivaju kredite. Osim toga, krediti dolaze u različitim oblicima i s različitim cijenama.


Iz svog iskustva i iskustva mojih klijenata, evo najčešćih razloga zašto brojna financijski slaba poduzeća dobiju kredite:

1️⃣Mnoge banke, i pojedinci u njima, su motivirane povećanjem tržišnog udjela banke, odnosno interno postavljenim targetima. Jednostavno, rast volumena odobrenih kredita nekada dobije prednost nad kvalitetom portfelja.

Gledajmo to ovako – kraj je godine i fali vam 2m do ostvarenja targeta. Imate na stolu zahtjev klijenta na 2m, a prijedlog je graničan. Naravno da ćete se rukama i nogama boriti da se kredit odobri…Ako kasnije dođe do problema, možda bude neki poremećaj na tržištu pa će biti lakše pronaći alibi…

I u bankama postoji FOMO efekt, nekada jednostavno „morate“ biti dio neke transakcije da ne izgubite tržišni dio, drugi deal ili nešto treće.


2️⃣Dobar kolateral. Granični slučajevi lakše se odobre kad je paket kolaterala dobar. Ako ste višestruko pokriveni kolateralima koji ne ovise o biznisu i k tome su brzo utrživi, pa nek ide…Been there, done that.


3️⃣Komercijalne banke djeluju prociklički. Poznata vam je izreka da će vam bankar posuditi kišobran dok je lijepo vrijeme, ali ga traži nazad kad počne kiša. Jedna dobra godina dovede do odobrenja kredita, jer su rezultati te godine nova polazna točka za projekcije. To što je to bio ciklički vrhunac je nešto drugo…


4️⃣Mnoge domaće banke imaju ozbiljan problem s kvalitetom rejting modela. Svjedočio sam situacijama gdje rejting nema veze s razinom rizika. Poslovanje je zbog nekih pokazatelja ocijenjeno bolje nego što realno je. Kako se rejting u bankama često veže na posljednju godinu, tako jedna dobra godina može imati pozitivan, ali pogrešan efekt. Osim toga, u mnogim bankama adjustmenti nisu dio rejting modela, nego funkcioniraju temeljem GFI-eva prema „as-is“ principu.


5️⃣Greške. Svima se događa da napravimo grešku, najčešće zbog brzine donošenja odluke. Interni vremenski pritisci, nadolazeći godišnji odmori, kraj godine…Imam jedan takav case gdje klijent praktički ide u default jer je loše strukturirana transakcija prošla u banci…(to je sve bilo prije nego sam ja angažiran… 😊)


Mnogi se na kraju nađu u portfelju neke banke, ali bi za njih možda bilo bolje da kredit nisu dobili, barem ne dok poslovanje nisu doveli u red. Banke se uglavnom vode svojim interesom, ne interesima poduzeća. Ako zagusti, ne treba sumnjati tko će im biti na prvom mjestu.


✅Upravo iz ovih gore razloga sam razvio detaljan model kojim ocjenjujem kvalitetu poslovanja poduzeća, da se ne dogodi neka kriva procjena s ozbiljnim posljedicama. Ako 4 područja, 30 elemenata i 180 parametara u modelu neće biti dovoljno za dobivanje kvalitetne slike, onda neće ništa. 😊