NOVAC NA RAČUNU PODUZEĆA, A ZAPRAVO GA NEMA

Vidite iznos novca u bilanci, i logično pomislite – to je to, novac je u poduzeću, odnosno na njegovim bankovnim računima i u blagajnama, i njime se može slobodno raspolagati.

(Ajmo na tren zaboraviti da bilancu često gledamo s vremenskim odmakom, pretpostavimo da vidite iznos koji je relativno konstantan.)

Novac tamo…do novca se ne može.

Kako?

➡️Prvo, cash na računima može biti formally restricted.

Ovaj dio u bilješkama uz FI često nije naveden.
1️⃣Znači, cash može biti na escrow računima i služiti kao kolateral za povrat kredita, što je često u projektnim financiranjima.
2️⃣Isto tako, cash može biti neraspoloživ zbog financijskih covenanta gdje npr. kompanija ima obvezu održavanja minimalne razine casha.
3️⃣Može se dogoditi, kao kod kurirskih kompanija, da kompanija prikuplja cash u ime trećih strana i ne može njime raspolagati iako se vodi na njenim računima. To nije novac kurirske kompanije. Znači, nema vraćanja kredita s tim novcem.
4️⃣Novac može biti vezan uz investiciju sufinanciranu iz EU fondova i isto tako biti formalno zaključan.


➡️ Drugo, cash na računima može biti practically restricted, što znači da formalnih ograničenja nema, ali je svejedno nedostupan.

1️⃣Cash u blagajnama ne može biti korišten za vraćanje kredita, jer je namijenjen operativnom poslovanju. Zamislite da dućani ujutro nemaju ni centa u blagajni. Osim toga, kompanije s puno dućana imaju taj novac raštrkan na puno mjesta što mu otežava pristup.
2️⃣Kod globalnih kompanija se zna dogoditi da je cash parkiran u nekoj podružnici u poreznoj oazi. Hoćete povući cash? Može, ali vas čeka porez na repatrijaciju novca, često i u visokim dvoznamenkastim postocima. Samo izvolite…
3️⃣Cash može zapeti i u nekoj unfriendly jurisdikciji, trenutno je to npr. Rusija. Oni koji su imali tamo poslovanje znaju koliko je komplicirano bilo doći do casha parkiranog tamo.
4️⃣Cash može biti i u nekoj podružnici koja ima svoje specifičnosti. Npr., ako gledate konsolidirana izvješća, onda ne vidite u kojoj se kompaniji unutar grupe nalazi cash. Je li u operativnoj podružnici ili je negdje u nekom holdingu / sub-holdingu ili SPV-u na Britanskim djevičanskim otocima i striktno namijenjen nečemu. O ovome treba voditi računa kod strukturiranja kredita većim grupama.


Iako je stavka novca u FI u načelu straightforward, sjetite se samo one priče od prije X godina kad je kod jedne velike njemačke kompanije 1,9 mlrd € bilo fiktivno… 😊 Ovo je svakako bio ekstrem, ali je jako važno znati gdje je cash, tko ga generira, i je li raspoloživ.

S&P ima pristup da prilikom izračuna pokazatelja koji u obzir uzimaju cash automatski radi haircut od 25%, a može i više…pa sad računajmo NET Debt / EBITDA… 😊

U analizi rizika ne zanima nas koliko casha poduzeće ima, nego koliko ga stvarno može koristiti. Upravo zato analiza likvidnosti uvijek započinje pitanjem dostupnosti casha, a ne njegovog iznosa u bilanci.