ŠTO JE FINANCIAL FORECASTING?

Pandemija, rat u Ukrajini, rat u Iranu, problemi s dobavnim lancima, zakrčen Sueski kanal, itd. Ispada da uvijek neki crni labudovi remete poslovanje proteklih godina, iz čega je lako zaključiti da se planiranje ne isplati.

Međutim, planiranje se itekako isplati, jer planiranje ima kontrolnu i edukativnu svrhu.

Kod klijenata s kojima radim inzistiram na dvije vrste planova. Zapravo, bolje bi bilo reći forecasta, jer planovi imaju najveću vrijednost kada ih oblikuju oni koji imaju zadatak i isporučiti taj plan (prodaja, proizvodnja, marketing…). Kako najviše radim s vlasnicima i managerima u firmama, obično radimo forecastiranje, gdje predviđamo naredne periode, temeljem čega oni mogu dalje definirati ciljeve.

Dvije vrste forecasta koji su mi važni:

1️⃣Medium term forecast – na godišnjoj razini za naredne 2-4 godine. Ovaj forecast je refleksija strategije koju klijent ima, jer moramo vidjeti je li izvediva. Uostalom, već se ovdje vide ključne poluge plana – gdje smo fleksibilni, ali i gdje smo tanki. Reforecasting radimo kad smatramo da treba.

2️⃣Short term forecast – na mjesečnoj razini za narednih 3-12 mjeseci, ovisno koliko visibility dopušta. Ovaj forecast je refleksija onog što trenutno znamo ili planiramo u kraćem roku. Fokus je većim dijelom na likvidnosti, praćenju realizacije godišnjih targeta, predviđanje poštivanja financijskih covenanta i upravljanja rezultatom. Reforecasting se radi praktički svaki mjesec, jer uvijek ima nešto novo za ubaciti.

Vratimo se na svrhe forecastinga.

Kontrolna svrha forecastinga je ta da uočavamo trendove, uzorke, menadžiramo volatilnost, upravljamo rezultatom. Forecast nam daje kontrolu nad poslovanjem, otvara nova pitanja i omogućuje pravovremene reakcije.

Forecasting ima i edukativnu svrhu. Nemam problem s time da se forecast ne ostvari, jer se iz tog neostvarenja uči. Uvijek ostaje reforecasting, gdje se prilagođavamo. Naravno, ako samo lupamo brojke u forecast, onda nas neostvarenje uči da ne znamo što radimo ni gdje idemo. 😊 Ako nešto i nije ostvareno kako je bilo predviđeno, upravo ta analiza odstupanja i odgovori na pitanje „zašto“ stvaraju znanje. Kao kad se malo dijete opeče na staklo od pećnice, idući put ga ne dira. 😊

Ono što primjećujem kod mnogih je svojevrsno razočaranje ako se neki forecast ne ostvari, ali to nije tragedija, pogotovo ako se radi o stress forecast scenariju. 😊 Kod malih i srednjih poduzeća se stvari mijenjaju jako brzo i dinamika, npr. datum izdavanja računa može odigrati veliku ulogu u nekom trenutku.


▶️Poruka svima onima koji svoje poslovanje drže pod kontrolom kroz forecasting proces – ne očajavajte ako niste sve pogodili, bit procesa je promišljati, reagirati na odstupanja, učiti iz toga i biti spremniji za buduće događaje.

▶️Poanta svega je da forecasting diže vrijednost svakom vlasniku / manageru, jer u konačnici ne morate bankarima izmišljati brojke, i uz pametno upravljanje njihovim očekivanjima dodatno si dižete reputaciju.