JE LI BOLJE IMATI VIŠE VARIJABILNIH ILI FIKSNIH TROŠKOVA?
10. studenoga 2026.KAKO POBOLJŠATI BANKABILNOST POSLOVANJA?
19. studenoga 2026.Odgovor na pitanje iz naslova je u vrsti i formuli DSCR-a.
Do sada sam u karijeri vidio barem 20 različitih vrsta i formula DSCR-a, a i sam sam doprinio nastanku nekih novih formula. 😊
I dok se u inicijalnim razgovorima s bankama često barata pojmom „DSCR“ kao da se radi o univerzalnom pojmu (isto kao i EBITDA), ključ je u onih nekoliko paragrafa (ili čak i stranica!) definicije pokazatelja. Tako i DSCR od 1,4x za klijenta može biti povoljniji od onog na 1,2x ako je formula takva.
➡️Što se vrste DSCR-a tiče, obično su tu sizing, dividend lock-up i default DSCR. Svaki ima svoju ulogu u financiranju, pri čemu je naravno default DSCR najvažniji. Kako se njega može „popraviti“ ako se prekrši je također važno jer ne daje svaka definicija jednaku razinu mogućnosti, tako da ni svaki default DSCR nije isti.
Ako se vratimo na brojčani dio pokazatelja i kako onaj DSCR od 1,4x može biti povoljniji za klijenta od onog na 1,2x je uvijek pitanje formule.
➡️Što je točno u brojniku a što točno u nazivniku?
U brojniku u zadnje vrijeme najčešće nailazim na EBITDA, EBITDA – porez na dobit, neku vrstu FCF-a…U nazivniku je tradicionalno sva otplata kredita (glavnica + kamate), negdje se još pojave i najmovi…
Svaka banka u pravilu ima neki svoj standardni oblik definicije, no bude prilagodbi sukladno prirodi klijentova biznisa i ovisno o tome koji se rizik želi obuhvatiti definicijom.
Tako su neka od vječnih pitanja za raspravu i pregovore:
🔵Treba li brojnik uključivati cash ili ne?
🟠Hoćemo li smanjenje kapitala, isplate dobiti ili otplate vlasničkih pozajmica tretirati kao otplatu?
🔵Što s revolving kreditima – u otplati ili ne?
🟠Što s kreditima koji su se refinancirali ili prijevremeno otplatili – u otplati ili ne?
U jednom od zadnjih projekata financiranja na kojem sam radio smo tako zahtjev banke da u brojniku bude FCF ispregovarali da ipak bude EBITDA – porez, dok smo iz nazivnika isključili kratkoročne kredite za određenu namjenu koje klijent povremeno koristi ili bi mogao koristiti. Na prvu se čini kao male izmjene, ali je efekt velik i eliminira mogućnost da klijent defaultira zbog nekog privremenog efekta.
⚠️Međutim, u praksi se uz formulaciju definicije i brojčanu vrijednost pokazatelja pojavljuje i treći veliki problem – to što se konkretnu definiciju često sazna u zadnji tren, kad je izmjene ugovora puno teže napraviti, što zbog tajminga što zbog očekivanja da će upravo ta definicija klijentu biti prihvatljiva.
Bilo bi super kada bi se ove i ostale ključne formule i definicije jasno artikulirale prije nego što se dođe u fazu izrade ugovora. U EIB-u smo imali katalog standardnih definicija koje smo klijentima davali u startu da na vrijeme kažu ako postoje neki problemi. S druge strane, kada smo mi preuzimali definicije iz drugih ugovora, bili su nam dostavljeni dovoljno rano da vidimo postoji li mogućnost da se uskladimo ili je nešto od tog svega ipak dealbreaker.


