Core vs Non-core / Recurring vs Non-recurring / Operating vs Non-operating

Svi koji se bavimo analizom financijskih izvještaja u svom poslu ih volimo adjustirati. Tako smo u EIB-u u internim analizama gotovo ispred svake metrike imali prefiks „adj.“ 😊

To je bio signal da smo metriku prilagodili svom tumačenju onog što biznis postiže, bilo da se radi o EBITDA-i, free cash flowu ili dugu.

⚠️ Ali adjustiranje može biti jako tricky i moramo dobro paziti da ne protumačimo rezultate pogrešno.

Evo primjera za svaku od podjele iz naslova objave.


1️⃣Core vs non-core

Što čini core poslovanje nekog biznisa? Ono od čega primarno ostvaruje prihode. Međutim, ako firma koja se bavi prodajom elektronike već 20 godina iznajmljuje višak prostora koji ima, nije li iznajmljivanje tog prostora ipak core business? Možda ne čini 20% prihoda, ali i tih 3-4% može biti važno.

Ili kad je Fortenova odlučila prodati poljoprivredni biznis – preko noći je to postalo non-core dio poslovanja. Kako to? Odluka vlasnika / managementa je jednim potezom pretvorila dio poslovanja iz core u non-core.


2️⃣Recurring vs non-recurring

Firma prodaje 7 starijih strojeva da bi kupila 7 novih. Prihod od prodaje tih 7 strojeva ćemo svi okarakterizirati kao non-recurring.

Sad zamislimo da ta firma narednih 7 godina svake godine proda 1 stariji stroj i kupi 1 novi. Je li to sad recurring ili non-recurring?

Da odemo još malo ekstremnije – ako ja redovno kupujem u Sparu, i sad jednom odem u Konzum, jesam li ja Konzumu recurring ili non-recurring kupac?


3️⃣Operating vs non-operating

Isplata plaća je operating cost, firme je isplaćuju svaki mjesec. Trošak restrukturiranja, s druge strane, ćemo obično klasificirati kao non-operating.

Ali ako malo duže pratite svijet biznisa, skužili ste da se kompanije često restrukturiraju. Svako toliko dođe do nekakve optimizacije, otpuštanja, itd. Zašto je trošak zapošljavanja novih ljudi operating, a trošak otpuštanja non-operating?


***
‼️Tanka je granica između svih ovih podjela pa treba biti jako oprezan kod adjustiranja.

Sve ovakve klasifikacije prije svega reflektiraju našu percepciju događaja, što znači da je adjustment subjektivan. A kad je nešto subjektivno, onda je podložno manipulacijama i pogreškama.

S protekom vremena nam je lako znati je li trebalo nešto adjustirati, ali kad se nešto dogodi prvi put, što onda? Moramo se pomiriti s time da nećemo s procjenom uvijek pogoditi, i zato je važno ostaviti prostor za drugačije viđenje.

✅ Ako nešto adjustirate, dobro argumentirajte prije svega sebi. Isto tako, analizirajte sve to iz potpuno drugog kuta, znači kako bi to sve izgledalo da ste u potpunosti promašili adjustment. Možda ćete stvari drugačije doživjeti.

Sve ovo je važno kod za neke životno važnih odluka – hoće li dobiti kredit ili kupiti / prodati firmu

No pressure. 😁