DANI VEZIVANJA ZALIHA

📊 DANI VEZIVANJA ZALIHA – broj koji puno govori, ali samo ako razumijemo pravo stanje (+ primjer iz prakse)

Paušalna ocjena kvalitete obrtaja zaliha poduzeća nas može dovesti do potpuno krivih zaključaka.

Neovisno o tome bili vi investitor, kreditor ili CFO poduzeća.

Na dane vezivanja zaliha utječe puno elemenata, ali ključni driveri se mogu sažeti na:
1️⃣Operativni procesi
2️⃣Strategija / politika upravljanja zalihama
3️⃣Računovodstvene prakse
4️⃣Tajming

Zašto je upravljanje zalihama u proizvodnim i trgovačkim biznisima tako važno❓

Zato jer neefikasno upravljanje zalihama veže kapital, što znači da zalihe treba nekako financirati:
🔸Ako se financiraju kreditima – povećava se rizik poslovanja
🔸Ako se financiraju equityem – smanjuje se povrat na kapital
🔸Ako se financiraju na račun dobavljača – riskirate blokadu računa…

Detaljnije ću o svemu ovome pisati u jednom od sljedećih newslettera, ali evo vam primjer iz prakse vezan uz točku 2.:

▶️ Klijent je u wholesale / retail segmentu. Dani vezivanja zaliha su na negdje 130, što nam je bio znak da je tu možda zaključana određena svota kapitala.

Napravili smo kompletnu analizu zaliha s ciljem utvrđivanja koliko zaliha se može otpustiti i tako generirati likvidnost. Međutim, ispalo je puno manje od inicijalnih očekivanja…

➡️Prvo, ispostavilo se da nećemo tako brzo do kapitala, jer je zalihe koje se slabo obrću teško prodati, čak i uz solidan rabat.
➡️Drugo, prodajni proces kod klijenta traje, radi se o osjetljivim i esencijalnim proizvodima za kupce, uz dodatni regulatorni aspekt koji vremenski rasteže cijelu priču.
➡️Treće, određeni dio zaliha je komplementaran osnovnim proizvodima, i kad ih klijent ne bi imao na lageru bi možda značio gubitak dijela kupaca. Kupci su navikli da im je klijent one-stop-shop.
➡️Posljednje, dobavni lanci su klijentu već nekoliko puta stvorili probleme, pa je i tu svjesno podebljan lager pojedinih artikala.

Gledajući sada te dane zaliha od 130 – operativno i nije tako strašno, no samo zato što financijski efekt nije tako izražen. Iako, naravno da to ima svoj efekt na cash flow i zaduženost.
Poslovanje je ovako rizičnije, ali s druge strane ne bi biznis bio te veličine da nije većih zaliha, pa se ni neki rabati ne bi mogli ostvariti…uglavnom, jedno veže drugo.

Zaključci:
1️⃣Viši dani zaliha ne moraju uvijek značiti probleme u poslovanju
2️⃣Zalihe koštaju i nisu bez rizika
3️⃣Just-in-time ne funkcionira dobro u praksi, tko god vam olako predlaže tu strategiju, nema pojma o čemu priča

‼️Btw, znate li da se dani zaliha u praksi u 99% slučajeva izračunavaju pogrešno?