KAKO NAPRAVITI STRESS CASE FINANCIJSKIH PROJEKCIJA

Svi krediti koji se danas odobre ili investicije koje se naprave na rok od narednih 3-10 godina će izgledno proći kroz (barem) jedan recesijski pad.

Time stresni scenariji dobivaju značajno na važnosti. (Budimo realni, kada su bili nevažni? 😊)

U praksi često nailazim na dva problema kad se radi o stress casevima:

1️⃣Pretpostavke scenarija

Često se u praksi stresni scenarij radi tako da se promijeni jedna ili max dvije varijable i gleda se što se događa. Npr., pad prihoda od 30%.

Međutim, u praksi pad prihoda rijetko dolazi sam. Često ga prati:
❌istovremeni rast troškova (barem dok management ne reagira)
❌produljenje dana naplate potraživanja
❌pooštravanje uvjeta od strane dobavljača
❌rast kamatnih stopa
❌slabiji obrtaj zaliha
itd.

Neka vas ne zavara poduža lista 💩 koja se dogode. Jedan problem rijetko dolazi sam. Ako se sjećate prošle recesije, puno toga je išlo u neželjenom smjeru.


2️⃣Stresni scenarij mora biti pozitivan, inače nije dobro

Stress case ne mora dati pozitivan rezultat. Zapravo, ako je pozitivan, možda stress case nije dobro modeliran, tj. vjerojatno je preblag. (Iznimka je ako radite stress case na primjerima top kompanija s vrhunskim financijskim rezultatima.)

Stress case smije biti negativan. Zapravo je to i poželjno. Na taj način dobivamo informacije gdje je točka pucanja i što možemo u tom slučaju napraviti – bilo da smo bankar ili manager u kompaniji.

Uzmimo za primjer ovakav scenarij:
➡️U trenutku pucanja financijskog modela leverage kompanije ide na 8x, uz to je sektor neatraktivan za investitore, kolateral je slab u smislu plana B, pristup kapitalu je ograničen.

↪️Kao bankar s ovakvim rezultatima ćete se zapitati želite li financirati takvu kompaniju. Ako sve ode kvragu, nemate dobar kolateral, iz prodaje biznisa ćete se teško naplatiti, i izgledno je da biste morali dati dodatnu lovu da biznis opstane. Ključni elementi su vjerojatnost i izgledan trenutak manifestacije scenarija.

↪️Kao manager bi se s ovakvim rezultatima trebali zapitati je li vam ta investicija nužna, jeste li spremni izgubiti sve (i biznis i kolateral), koja je vjerojatnost da nastane ovakav događaj, imate li plan C koji bi odobrovoljio banku ta vas podrži, što sve možete napraviti danas kako bi se ublažio taj udar, itd. To je pravo strateško promišljanje.


***
Stresni scenarij ima za cilj da potakne na razmišljanje sve one koji snose rizik loših događaja. Kad dođe do 💩, imate razrađen scenarij jer ste razmišljali unaprijed.

Obično se u pregovorima svi boje spomenuti nešto negativno kako ne bi talasali. Međutim, postavljanje teških pitanja je ključno za razumijevanje gdje smo i znamo li što radimo, kako mi tako i naši klijenti.

Nije poanta biti pesimist u svemu, već mijenjati šešire koje nosimo – od optimista, realista do pesimista. U toj intersekciji ćemo dobiti najbolju sliku.