NA ŠTO TREBA PAZITI KOD ANALIZE FIRMI NAKON PROVEDENE AKVIZICIJE

Recimo da firma A kupuje firmu B i konsolidira je u svojim izvještajima.

Kad jedna firma kupi drugu, odljev za akviziciju je vrlo jednostavno pronaći u cash flow reportu – vidimo ga u cash flowu od investicijskih aktivnosti.

Ali što se vidi u cash flowu u periodima nakon akvizicije❓

Kod preuzimanja se obično kupi firma sa svom njenom imovinom, što znači i neto radni kapital (pojednostavljena verzija: zalihe + potraživanja od kupaca – obveze prema dobavljačima).

Kako je neto radni kapital kod velikog broja firmi pozitivan, to znači da će u konsolidiranoj bilanci više porasti vrijednosti zaliha i potraživanja nego što će porasti obveze.

Kako se bude realizirala prodaja tih zaliha i naplata preuzetih potraživanja, isti će se u narednim periodima vidjeti kao priljevi u operativnom cash flowu.

▶️Međutim, za te priljeve u operativnom cash flowu nikad nisu realizirani odljevi u operativnom cash flowu, već u investicijskom jer je radni kapital preuzet akvizicijom.

⚠️Ovo može stvoriti dojam da kompanija stvara puno više novca nego što je realno, barem u početnim periodima nakon akvizicije.

❗Zato oprez kod analize cash flowa nakon akvizicija da ne precijenite kvalitetu poslovanja.

Naravno, sve ovo pod pretpostavkom da analizirate cash flow kompanije… 😊


*****
❗Priča se komplicira ako je akvizicija provedena tijekom godine, jer onda vidimo cijeli odljev za akviziciju i samo dio efekta na profitabilnost i cash flow.

Kad imate kompaniju koja je serial acquirer je praktički nemoguće sagledati realno stanje.

Budite oprezni i ako sami računate cash flow kompanije, jer nikako ne možete izračunati efekt akvizicije, što vam može dodatno iskriviti pogled na rezultate.

*****
✅ Za one koji žele kontrolu nad cash flowom svoje kompanije radim detaljnu analizu kvalitete cash flowa. Javite se ako tražite više od standardnog pregleda brojeva…