Kratkotrajna imovina – Kratkoročne obveze = Radni kapital❓
17. ožujka 2026.ZAŠTO DOBIVANJE KREDITA U BANCI NIJE NUŽNO ZNAK DOBROG POSLOVANJA?
21. ožujka 2026.U zadnje vrijeme viđam sve više poduzeća koje financira poveći broj banaka – često 3-4 banke, a zalomi ih se i 6 i više. Rekordno što sam vidio je bilo 10 banaka + još 2 leasing društva…
U tim situacijama se sjetim kako kod nas u Dalmaciji kažu „puno baba, kilavo dite“. 😄
Tko efektivno upravlja situacijom u ovim slučajevima?
▶️Nažalost, odgovor je često – nitko.
Ajmo zanemariti ove neslavne rekordere, i za primjer uzeti poduzeće s recimo 5 banaka unutra.
Svaka banka igra neku svoju ulogu – možda je jedna glavna jer sjedi na ključnoj imovini, druga sjedi na nekoj sporednoj imovini, dok se treća, četvrta i peta banka obično pozicioniraju kratkoročno i eventualno uz zalog na nekakvim zalihama ili manjoj privatnoj imovini.
I onda jedna banka odluči izaći iz strukture financiranja. Što sad? Tko će zauzeti njeno mjesto?
Sama činjenica što je pet banaka unutra to obično znači da su neki limiti prekoračeni, da kod onih glavnih banaka iz nekog razloga više ne ide.
I sad treba netko uskočiti? Tko? Da su glavne banke inicijalno htjele, onda ni ne bi bilo 5 banaka unutra…
Situacija postaje kompliciranija kad dođe do nekih poremećaja u poslovanju. Ne dao Bog lošu zadnju godinu, odjednom bi sve banke van… 🙈
Kad zagusti, odjednom se više nijedna banka ne osjeća pozvanom da preuzme komandu i rješava problem. U takvim situacijama je ključno da nijedna banka ne izađe van, ali se u praksi dogodi upravo obrnuto, jer – kako mi reče nedavno kolegica iz banke na edukaciji – „mi gledamo sebe“.
Problem je što taj stav u prosjeku zauzmu gotovo sve banke, pa ako i aktivno ne izlaze van, ne daju svježi novac. I spirala krene nizbrdo. Vrijeme prolazi, a novci ne dolaze jer banke ne daju i biznis je u problemima.
Na ovaj način je propalo već puno poduzeća koja možda nisu trebala propasti, jer nitko nije imao situaciju pod kontrolom od početka, a loši rezultati ili problemi su to samo objelodanili.
➡️Zato je najbolji način da se sam poduzetnik / vlasnik / CEO (onaj tko efektivno upravlja poduzećem) uopće ne dovede u ovakvu situaciju. Možda možete dobiti kredit u pet banaka, ali obično nije dobar znak kad ih imate pet unutra (zanemarimo sindicirane kredite velikim poduzećima).
U metodologiji, odnosno alatu koji koristim u radu s klijentima na povećanju kvalitete njihova cash flowa i financiranja, elementi strukture financiranja poput odnosa s bankama, broja banaka itd. igraju važnu ulogu. To su ti kvalitativni faktori koji često čine razliku, a nisu vidljivi u financijskim izvješćima.
➡️Imam klijente koji imaju kredite u 3 i više banaka, i mogu reći da to nije najsretnije rješenje. Svake godine ide runda preznojavanja hoće li sve banke ostati unutra pod istim uvjetima, ili će neka tražiti nešto dodatno, u najgorem slučaju da hoće van.
✅Način financiranja poslovanja često čini razliku između dugoročno održivog biznisa i biznisa koji je stalno u fazi preživljavanja.


