JE LI PAD PRIHODA UVIJEK PROBLEM?
30. siječnja 2025.EBITDA vs Operativni cash flow
7. veljače 2025.Evo što sve utječe na zaključak o visini trgovačkih marži:
1️⃣Računovodstveni standardi
Kod MSFI su najmovi u amortizaciji, kod HSFI su u OPEXima, što znači da će EBITDA marža biti drugačija.
2️⃣Izvještajni period
Neki imaju kraj godine na 31.12., neki npr. 28.02., što može imati efekt na marže, jer se stanje na tržištu u 2 mjeseca može značajno promijeniti.
3️⃣Konsolidirani vs nekonsolidirani
Ako se koriste kons. izvješća grupe koja ima i druge biznise osim trgovine, marže će biti distorzirane.
4️⃣Domaći vs strani lanci
Podružnice stranih korporacija kod nas su dio širih grupa, koje često imaju centralnu nabavu za dio asortimana i tu se pojavljuju transferne cijene. Osim što veće grupe mogu nabavljati robu jeftinije, mogu i transferirati dobit u različite zemlje / podružnice unutar grupe – što NE znači da će to i napraviti.
5️⃣Veličina
Veliki će uvijek imati povoljnije uvjete zbog većih narudžbi, zbog jače pregovaračke moći.
6️⃣Metodologija knjiženja
Neki lanci rabate dobavljača evidentiraju kao umanjenje COGS-a, neki kao ostali prihod, neki kao prihodi od prodaje. Različiti pristupi evidentiranju mogu dovesti do razlika od čak 5-6 p.p. na gross marginu. A to može dovesti do pogrešnih zaključaka.
Podsjećam da je moja analiza u newsletteru i koju je prenijelo više medija, koja je sadržavala gross margine pojedinih trgovaca, imala za cilj utvrđivanje TRENDA, a ne visine stvarne marže pojedinog trgovca nakon svih potrebnih usklada. Takvo nešto nažalost nije ni moguće napraviti s obzirom na neujednačenost dostupnih podataka.
7️⃣Poslovni model
Diskonteri, trgovci s kvartovskim dućanima, hipermarketi, trgovci u manjim vs većim sredinama, Jadran vs kont. HR…to nisu isti poslovni modeli i marže se razlikuju. Ne nudi se u svim tim formatima isti asortiman, najam po m2 u centru grada ili na periferiji nije jednak, convenience kao faktor kupnje košta, udio brendova vs robnih marki, uređenje trgovina, visina plaća, organizacija posla, itd…sve igra ulogu u pozicioniranju trgovca i na njegove marže.
8️⃣Geografsko tržište
Teško je kvalitetno usporediti nekog njemačkog, francuskog ili nizozemskog trgovca s hrvatskim. Potrošačke navike, veličina i specifičnosti tržišta, lokacije, konkurencija…sve je različito.
****
Ako jedan trgovac ima maržu od 10%, a drugi npr. 15%, prije nego zaključite da vas ovaj drugi „dere“ budite sigurni da ste sve relevantne parametre uzeli u obzir. Komparativne prednosti su uvijek postojale kod nekih i postojat će ubuduće.
Viša marža ne znači nužno veću pohlepu, već može značiti i višu efikasnost, bolje pozicioniranje, bolju pregovaračku moć, drugačiji i/ili kvalitetniji poslovni model, itd.
U budućnosti ću objaviti primer o profitnim maržama, i pristup njemu si možete osigurati na: https://lnkd.in/dcZcaxx5
