TRI RAZLOGA ZA SVE VEĆI BROJ PODUZEĆA U PROBLEMIMA

U 2025. je dosta malih i srednjih poduzeća upalo u probleme. Puno toga se u javnosti još ne vidi, ali u pozadini gori na sve strane. 🔥

Sve je veći broj refinanciranja, prolongata, skrivenih i neskrivenih restrukturiranja, i to zato što – poduzeća ne mogu vraćati kredite po dospijeću.

Kako je došlo do ovoga?

Moj zaključak je da su tri glavna razloga za to.


▶️Ali pogledajte prvo na slici primjer jednog domaćeg proizvođača.

Zaduženost (Debt / EBITDA) u periodu 2020-2022 je bila ok, međutim u 2023. ulazi novi dug u firmu. Pogađate – za radni kapital.

(Koje li ironije da je skraćenica za radni kapital na engleskom WC. 😂)

Nakon pandemije se očekivao rast svega, novac je ušao u poduzeće, ali nova vrijednost nije stvorena. Prihodi jesu rasli, ali su troškovi rasli još brže pa je na kraju zarada manja (vidite pad EBITDA-e u 2023 i 2024).

Izostanak rasta zarada je doveo do eksplozije zaduženosti, pa je Debt / EBITDA u zadnje dvije godine preko 6x.

⚠️Dok je 2024. proizvođač nekako i preživio, 2025. nastaje problem jer banke nisu voljne reprogramirati dug.

Neke banke na tržištu idu već toliko daleko da stavljaju revolving kredite u otplatu i tako klijentima stvaraju još veći pritisak na cash flow.

Naravno da nastaje panika, i kako će koja kompanija u ovakvoj situaciji preživjeti je pitanje. Neki će se spasiti (uz visoku cijenu) dok neki neće.


I tako dođemo do tri glavna razloga za ovakve situacije:
1️⃣Neselektivno odobravanje i uzimanje kredita za WC
2️⃣Optimistične / napuhane projekcije zarada / cash flowa u postpandemijskim godinama
3️⃣Izostanak jasnog dizajna strukture financiranja


1️⃣Banke su zadnjih nekoliko godina dijelile kredite za radni kapital šakom i kapom. Nešto je išlo pod krinkom rata u Ukrajini, iako solidan broj poduzeća uopće nije bio time bogzna kako pogođen. I sad te dugove treba vraćati, jer su svi počeci i prolongati iz vremena pandemije istekli.

2️⃣Rekao bi da su projekcije nakon pandemije bile napuhane u smislu očekivanog rasta. No u ovakvim situacijama troškovna strana obično raste brže. S obzirom da mali broj kompanija u Hrvatskoj ima takvu snagu da može značajnije utjecati na tržište, logično je da su se marže mnogima stanjile.

3️⃣I na kraju dođemo do toga da mnoga poduzeća imaju neadekvatnu strukturu financiranja. Kredit na kredit, bez jasnog plana i programa, uvjeti svakakvi samo ne povoljni, i onda „odjednom“ nastane problem. Već je problem duže tu, samo postaje vidljiviji kad cash flow zaškripi.


✅U većini slučajeva ovakvi problemi se mogu prevenirati preciznim dizajnom strukture financiranja i jasnim planiranjem cash flowa.